Glas životinja

Udruga za širenje svijesti o jedinstvu čovjeka, prirode i životinja

Smeđi medvjedi su proteklih stoljeća u najvećem dijelu Europe istrebljeni. Međutim, u Sloveniji, jednoj od najmanjih europskih zemalja, medvjedi su preživjeli: širom slovenskih šuma danas živi oko 440 medvjeda. Ipak, neshvatljivo je: iako smeđi medvjed u Sloveniji spada među ugrožene i bezuvjetno zaštićene životinje i prema slovenskom zakonu ne ubraja se u lovne divlje životinje, lovci u Sloveniji organiziraju okrutan lov na smeđe medvjede. Svake godine bude odstrijeljeno više od 20 posto (!) slovenskih smeđih medvjeda. Time je lov na medvjede u Sloveniji krvoločniji nego igdje drugdje u svijetu. Dopušten odstrel smeđih medvjeda u Sloveniji nosi zavaravajuću oznaku «izvanrednog povlačenja iz prirode».

Nekada su medvjedi živjeli u čitavoj Europi, s izuzetkom velikih otoka kao što su Island, Irska, Korzika i Sardinija. Posljednjih stoljeća istrijebljeni su iz najvećeg dijela Europe – uništavanjem prirodnog životnog okoliša, prije svega sječom šuma i nemilosrdnim progonom u drugoj polovini 19. stoljeća od strane lovaca. Medvjedi su preživjeli samo u Skandinaviji, jugoistočnoj Europi i nekoliko enklava u Italiji (Abruzzo i Alpe) i Španjolskoj (Pirineji i Kantabrijsko gorje). U čitavoj Europi danas živi oko 50.000 medvjeda, od toga 35.000 u europskom djelu Rusije. Najveću gustoću populacije nalazimo u Sloveniji i u balkanskim zemljama s 100 do 200 medvjeda na tisuću kvadratnih kilometara. Za usporedbu: U Skandinaviji živi prosječno samo 0,5 do jedan medvjed na tisuću kvadratnih kilometara.


U Sloveniji je medvjed zaštićen od 1889. godine, što ga je sačuvalo od istrijebljenja. Slovenska populacija smeđih medvjeda broji prema procjeni stručnjaka 440 jedinki. Za održanje te životinjske vrste i njene prirodne naseljenosti Alpa, to je premalo.

Smeđi medvjedi su u Sloveniji preživjeli

– do kada?

Ljubav prema smeđem medvjedu ima u Sloveniji dugu tradiciju: plemićka obitelj Auersperg i vizionarski istraživač dr. Leopold Hufnagel zaštitili su u Kočevskoj prije 120 godina zadnje ostatke prastraih šuma od iskrčivanja i umjesto gole sječe uveli naprednije metode šumskog gospodarenja. Osim toga: pobrinuli su se već 1889. za to da medvjedi kao posebno istaknuta životinjska vrsta budu zaštićeni u šumama jugozapadnog područja današnje Slovenije i susjednog Gorskog Kotara u Hrvatskoj – zato što je smeđem medvjedu u to vrijeme i u Sloveniji prijetilo istrebljenje.

Svake godine bude odstrijeljeno oko 75 medvjeda

Od 1998. d0 2010. u Sloveniji je prema službenim podacima ubijeno oko 1120 medvjeda – to je prosječno 93 medvjeda po godiini. Oko 80 posto tih medvjeda je ustrijeljeno, 17 posto strada u nesrećama na cestama ili željezničkim prugama.

«Budući da je slovenska vlada 2002. i u godinama koje su slijedile tvrdila da u zemlji ima više od 1000 smeđih medvjeda, akceptirala je EU-komisija nakon pristupa Slovenije Europskoj uniji veliki broj odstrela i to kritizira organizacija za zaštitu prirode EuroNatur. «Prema studiji koju je 2008. objavio Biokemijski fakultet Sveučilišta u Ljubljani, u Sloveniji je u to vrijeme živjelo možda još samo 400 do najviše 475 smeđih medvjeda.» Jasno je: Bez zabrane lova preživljavanje medvjeda u Sloveniji akutno je ugroženo.

Daljnji podaci su također zastrašujući: Čak ni svaki peti medvjed u Sloveniji ne umire prirodnom smrću. Prosječna dob ubijenih medvjeda je niža od tri godine, dakle ne dosegnu ni spolnu zrelost: mužjaci dosežu spolnu zrelost s oko 4,5 godine, ženke u pravilu nešto kasnije, između četvrte i šeste godine – smeđi medvjedi su odrasli tek s 10 ili 11 godina. Bude li premalo medvjeda za rasplođivanje, preživljavanje medvjeda u Sloveniji bit će doista ugroženo.


Medvjed je plaha životinja koja izbjegava susret s čovjekom. Zbog toga su susreti s medvjedom rjetki, čak i u planinama gdje se medvjede pojavljuju relativno često. Medvjedi ne ugrožavaju čovjeka – osim ako su napadnuti ili ozlijeđeni u lovu.

Smeđi medvjed: još uvijek ugrožena vrsta

Smeđi medvjed je unatoč prividno stabilnoj snazi populacije još uvijek ugrožena vrsta koja se vodi na Crvenoj listi ugroženih životiinjskih vrsta. U kategoriji IUCN (International Union for Conservation of Nature) smeđi medvjed je svrstan među vrste kojima prijeti istrebljenje budu li se ugrožavajući faktori nastavili. Ugrožavajući faktori su uništavanje i smanjenje životnog prostora, prekidanje koridora kretanja i onemogućavanje kontakata s osnovnom populacijom kroz izgradnju prometne mreže, kao i lov i trofejni-odstrel.

Značenje slovenskih medvjeda

Medvjedi u Sloveniji ubrajaju se u dinarsku populaciju smeđih medvjeda. Njihov životni prostor proteže se od šuma austrijskih Alpa i sjeverne Italije i Dinarskih Alpa do Pindskog gorja u Grčkoj. Prirodno širenje medvjeda prema Italiji, Austriji, u Švicarsku i prema Njemačkoj, posljednjih godina postalo je teže. U Sloveniji je izgrađena mreža aautoputeva koja je presjekla stoljetne migracijske koridore i stvorila barijeru jer se premalo pazilo na «zelene mostove». Prema procjeni stručnjaka slovenska populacija smeđeg medvjeda broji oko 440 jedinki. Za dugoročno održanje vrste i prirodno naseljavanje Alpa to je premalo.

Trajno životno sposobna populacija smeđih medvjeda trebala bi najmanje tisuću životinja, dakle više nego dvostruko od danas procjenjene populacije u Sloveniji.

Odstrel majke medvjedice i njene djece

Besprimjeran i brutalan slučaj likvidacije jedne mlade medvjeđe obitelji u ljeto 2012. ne samo što je zaprepastio cijelu Sloveniju, već je razotkrio i uobičajenu praksu državne lovačke organizacije: Medvjedica s dvoje mladunaca iz ove godine posjetila je nekoliko puta hranilišta kod Kočevske Reke u južnoj Sloveniji i pritom usmrtila nekoliko kokoši i zečeva da bi nahranila mlade. Time je prouzročila ukupno oko 500 eura štete. U takvom slučaju morali bi državni lovci postupiti u skladu sa slovenskim propisima i međunarodnim ugovorima koji propisuju u najgorem slučaju da medvjedica s mladima bude uhvaćena i preseljena u neku udaljenu šumu. No državna služba odobrila je odstrel.

Lovci su najprije ubili jedno mladunče – pod izlikom da su tako htjeli prestrašiti medvjedicu s drugim mladunčem. Ali medvjedica je tražila svoje izgubljeno dijete, glasno ga je zazivala – ali uzalud: Na mjestu odstrela od njena djeteta preostala je samo krvava mrlja. Nakon službenog fotografiranja ubijenog medvjedića lovci su predali leš mesaru. Drugog dana ubijen je i drugi medvjedić i konačno i majka medvjedica.

Način življenja smeđih medvjeda

Nekada su smeđi medvjedi živjeli posvuda gdje je bilo šume – a to je bilo gotovo u čitavoj Europi. Krčenjem velikih šuma gubilo se sve više životnog prostora: Već u srednjem vijeku medvjedi su bili potisnuti u teško pristupačne šumovite planine. Danas smeđi medvjedi žive još samo u malobrojnom vrletnom, stjenovitom gorju s velikim povezanim šumama: veće skupine smeđih medvjeda žive u Dinarskom gorju i Karpatima, kao i u Skandinaviji i europskom dijelu Rusije. U Pirinejima, Alpama i Apeninima postoje još manje populacije.

Medvjeđe područje mora raspolagati brojnim teško pristupačnm špiljama kako bi medvjedi mogli neometano odgajati svoje mlade. Medvjed je, naime, plaha životinja koja izbjegava susret s čovjekom. Zbog toga su susreti s medvjedima rijetki, čak i u gorju u kojem se pojavljuju relativno često. Medvjedi nisu prijetnja ljudima – izuzev ako su napadnuti ili ozljeđeni od lovaca.

Odraslim medvjedima potreban je veliki teritorij: ženke žive na teritoriju od cca 100 kvadratnih kilometara. Mužjaci trebaju znatno veće područje.

Veliki dio medvjeđe hrane biljnog je porijekla, u rano ljeto i ljeti gotovo 95 posto. U njihovu planu prehrane nalaze se bobice, žir, bukov žir, kesteni, lešnjaci, gljive, kao i trave i zeljarice. Od hrane životinjskog porijekla medvjedi jedu insekte i njihove larve, ptice i ptičja jaja, male glodavce kao i svježe lešine. Smeđi medvjedi mogu u pravilu ugrabiti samo bolesne i slabe životinje. Samo u izuzetnim slučajevima uhvate veću životinju kao što je divlja koza, ovca ili srna, ponekad i malo govedo.

U jesen medvjedi nakupe zimsko salo. Budući da zimi ne mogu naći dovoljno hrane, provode zimski san u svojoj jazbini. To nije pravi zimski san i medvjedi se lako opet probude: rad srca i disanje se usporavaju, ali se tjelesna temperatura snižava tek minimalno.

Odrasli medvjed mužjak postiže težinu do 300 kila, izuzetno i više; ženke oko 180 kila. Uspravljeni oni su visoki 1,80 m do tri metra. Europski smeđi medvjedi mogu u slobodnoj divljni doseći dob od 20 do 30 godina.


U ljetu 2012. slovenska javnost bila je zaprepaštena odstrelom ove medvjedice majke i njene mladunčadi.

Skandal: opet dopušten odstrel 72 medvjeda

U suprotnosti sa slovenskim zakonom i propisima EU, opet je u jesen 2012. izvanrednim odobrenjem dopušten odstrel 72 medvjeda i osam vukova – pod zavaravajućom oznakom «izvanrednog povlačenja iz prirode». Vlada je osim toga opet dopustila trgovinu mesom i trofejima ubijenih medvjeda i vukova

Svake godine više od 20 posto slovenskih smeđih medvjeda biva ustrijeljeno. Takvo ozbiljno zadiranje u populaciju jedne ugrožene vrste protivno je svakoj pravnoj osnovi, protiv svih znanstvenih spoznaja i dugoročno vodi k istrebljenju ugrožene vrste. Nigdje na svijetu ne ubija se tako visoki postotak populacije medvjeda i vukova, kao što se to čini u Sloveniji.

Protest i peticija protiv odstrela

Zalaganju slovenske «Udruge za oslobođenje životinja i njihova prava» i njenom predsjedniku Stanku Valpatiču možemo zahvaliti što su protiv Republike Slovenije i Ministarstva za zaštitu prostora i okoliša uložene mnoge protestne note Ustavnom sudu i Europskoj komisiji i podnešene kaznene prijave.

U jednoj peticiji zahtjeva se od ministra Franca Bogovica da odmah povuče izdana dopuštenja za odstrel i, kao što je zakonom propisano, objavi moratorij na ubijanje ugroženih vrsta.

Premjeru Republike Slovenije Janezu Janši upućen je poziv: «Zaustavite masakr ugroženih vukova i medvjeda! Zabranite trgovinu mesom, krznom i trofejima slovenskih medvjeda i vukova!»

Budućnost za smeđe medvjede

«Mora nam biti jasno da je samo pitanje vremena kad će doći do propasti populacije,» kaže Stanko Valpatić koji je najavio daljnje akcije vezano za zabranu lova. «Smeđi medvjed ima budućnost samo ukoliko mjerodavne institucije poduzmu mjere za dugoročno očuvanje smeđih medvjeda i njihova životnog prostora i omoguće suživot s ljudima.»

Izvori: Zavod za ekologijo Narava 2001 – Društvo za osvoboditev živali in njihove pravice) – EuroNatur www.euronatur.org

Poduprite peticiju protiv odstrela smeđih medvjeda u Sloveniji!

Slovenska «Udruga za oslobođenje životinja i njihova prava» uputila je slovenskoj vladi peticiju da odmah zabrani ubijanje medvjeda.

Online-petition: http://www.osvoboditev-zivali.org/?pnm=02740&lang=hr

Categories: Peticije