Glas životinja

Udruga za širenje svijesti o jedinstvu čovjeka, prirode i životinja

31
ožu.
2013

Krave i bizoni na Krbavi

republika.eu

Objavljeno: 29.03.2013. u 22:21   |  Borislav Ristić |  Komentari: 0
IZUMIRANJE HRVATSKOG STOČNOG FONDA
Jučerašnje zastrašujuća fotografija o pomoru krava na Krbavskom polju podsjetila me je na fotografije ubijanja bizona u američkoj preriji. Kao što je poznato, američki su bizoni danas gotovo izumrla vrsta, a izgleda da takva sudbina slijedi i hrvatskim kravama, a vjerojatno i ovcama, svinjama i ostaloj domaćoj stoki, s ovakvom imbecilnom poljoprivrednom politikom.

FOTO:Goran Ferbezar/PIXSELL

Naravno, krivac za takvu gorku sudbinu krbavskih krava odmah je otkriven – to je izvjesni Lovre Kolombatović, vlasnik poljoprivrednog gospodarstva «Lov Farma» d.o.o. iz Jošana kraj Udbine – i na njega su odmah u javnosti i medijima usmjerene salve kritika zbog nemara i navodne prijevare, budući da je za svoju farmu i upravljanje s oko 300 ha državnog zemljišta dobivao ogromne poticaje od države. Čovjek je uredno slao zahtjeve Ministarstvu poljoprivrede, Ministarstvo mu je na osnovi toga uredno isplaćivalo poticaje, sve po zakonu, a krave pocrkale. «Operacija uspjela – pacijent preminuo», kako bi rekao narodni smisao za crni humor.

Kako nas obavještavaju novinari provladinog Jutarnjeg lista, Ministarstvo je poljoprivrede odmah krenulo u «cjelovitu istragu uzroka i okolnosti uginuća krava na spomenutoj farmi», a «nakon što se utvrde činjenice Ministarstvo će poduzeti sve zakonske mjere protiv spomenutog poljoprivrednog gospodarstva». U tekstu se još dalje kaže kako je za taj pomor krava na Krbavi kriv stari Zakon o poljoprivrednom zemljištu, «jer su zemljište dobivali nestručni i nekompetentni poljoprivredni proizvođači», a da su «temeljem zemljišta dobivali ogromne potpore pri čemu su zanemarili svoju djelatnost, što je dovelo do ovakve tragedije». No kako kaže «Jutarnji», «takva praksa će se novim Zakonom» – o čemu sam nedavno pisao – «potpuno promijeniti».

Drugim riječima, kako proizlazi iz Jutarnjeg, nije kriv navedeni Lovre, nego loš zakon. Ja, pak, smatram da nije kriv ni Lovre, ni neko pojedinačno loše zakonsko rješenje, koje bi moglo biti ispravljeno novim Zakonom (a kao što sam pisao u spomenutom tekstu, ne će – naprotiv, bit će još gore), već je kriva opća poljoprivredna politika dodjeljivanja poticaja i subvencioniranja poljoprivrede. Crni je Lovre sve radio prema zakonu, a može nastradati, koliko ja vidim, samo ako ga kakva udruga za zaštitu životinja tuži za nesavjestan odnos prema životinjama. A kada je riječ o poslovanju i poslovnom instinktu, Lovri bih dodijelio medalju za dovitljivost i snalaženje na koruptivnom tržištu politike državnih poticaja poljoprivredi.

Ako je ova mala farma strave u krbavskoj preriji rezultat starog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, novim će Zakonom država od plodne nam Slavonije uskoro napraviti pravu američku preriju, a stočarstvo u Hrvatskoj svest će se na ubijanje bizona koji će se tu nalaziti u slobodnoj ispaši. Naime, što je glavni problem politike poticaja i što nam govori ovaj zastrašujući slučaj s farmom kod Udbine? Osnovni je problem što državna politika poticaja uništava glavni i jedini mogući poticaj u privredi – onaj koji dolazi od tržišta. Poljoprivredniku (kao, uostalom, i bilo kojem privredniku) koji dobiva državne poticaje za svoju privrednu aktivnost, nestaje poduzetnički instinkt. On sada kada donosi neku svoju ekonomsku odluku ne gleda tržište i što se na tržištu traži, nego gleda u Vladu i državni cjenovnik poticaja. Više nije zabrinut za to da njegov proizvod bude kvalitetan i konkurentan, kako bi što bolje prošao na tržištu, već ga zanima samo za koju subvenciju može konkurirati. Odluke umjesto njega donose državni (poljo)privredni planeri, umišljeni vladini birokrati, koji iz svojih ureda projektiraju koliko čega treba proizvoditi.

Naravno, rezultat je da više nije važno proizvodimo li krave i ovce ili pak bizone i jednoroge ili nešto slično, treba li ikomu to što proizvodimo, proizvodimo li što uopće, pa je tako nevažno i ako krave crkavaju, kad lova od države – tj. novac od poreznih obveznika – i dalje kaplje. Država je svojom politikom «poticaja» tako uništila jedini pravi i normalan poticaj privredne aktivnosti – tržište i signale koji proizvođaču dolaze s tržišta. U pitanju je, dakle, samo jezična igra riječima i orwelijanski novogovor kada nam političari govore o «poticajima».

Jedan od najvećih i najcitiranijih živih ekonomista, profesor emeritus na Sveučilištu u Texasu, Steve Pejovich, svoje prve nastavne jedinice iz ekonomije studentima uvijek započinje pitanjem: «Zašto bizoni izumiru i gotovo su istrijebljeni, a krave ne?» Točan je odgovor: Zato što bizon nije bio ničije vlasništvo, dok je krava bila u privatnom vlasništvu. Budući da bizoni nisu bili ničije vlasništvo, poticaj da ih se istrijebi, i to u što većim količinama, bio je vrlo velik – jer, ako ga ne ustrijelite vi, ustrijelit će ga netko drugi. U svakom slučaju, to što nisu bili ničije vlasništvo, bilo je vrlo kobno za sudbinu bizona. Samo vrste koje su subjekti privatnog vlasništva (krave, ovce, kokoši, itd.) preživljavaju, dok vrstama koje su neka vrsta zajedničkog vlasništva, ili pod državnom skrbi (bizoni, lavovi, nilski konji, komarci u Baranji…), prijeti opasnost od istrijebljenja.

Iako između bizona i naših krbavskih krava postoji izvjesna razlika u statusu – postoji razlika između vlasništva, državnog i onog privatnog subvencioniranog od strane države – njihova je sudbina slična upravo zbog državne politike. Njima prijeti istrijebljenje, kako i čitavom stočnom fondu u Hrvatskoj, a i ostalim poljoprivrednim granama i kulturama koje su predmet državnog staranja i državne politike «poticaja». Jedino rješenje za poljoprivredu i stočarstvo u Hrvatskoj – a ovaj slučaj s pomorom krava na Krbavi valjda je dovoljna opomena onima koji još misle svojom glavom – jest ukidanje politike poticaja i uopće svake državne regulative u poljoprivredi (i ne samo u poljoprivredi!) te njihovo prepuštanje tržištu i privatnoj brizi i interesu. Takva je politika jedina sposobna brinuti o tome da naše krave uskoro ne postanu bizoni, tj. da ne dožive njihovu žalosnu sudbinu.

http://republika.eu/novost/11122/krave-i-bizoni-na-krbavi

Categories: Vijesti