Glas životinja

Udruga za širenje svijesti o jedinstvu čovjeka, prirode i životinja

Konzumacija mesa povećava rizik od dijabetesa kod muškaraca

Foto: Rainer Sturm, pixelio.de

Japanski znanstvenici su kod 27.425 muškaraca i 36.424 žena u dobi između  45 i 75 godina istražili moguću vezu između konzumacije mesa i rizika od dijabetesa. Utvrđeno je da je povećan unos crvenog mesa u Japanaca povezan s povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2,  kod žena ova veza nije uočena.

Izvor: Kurotani K et al.: Red meat consumption is associated with the risk of type 2 diabetes in men but not in women: a Japan Public Heath Center-based Prospective Study; Br J Nutr. 2013 May 7: 1–9



Prehrambene navike i Non-Hodgkinov limfon

Kod stanovnika države Nebraske je u case-control studiji istražen utjecaj prehrambenih navika i rizik od Non-Hodgkinova limfoma.

Izvor: Ollberding NJ et al.: Dietary patterns and the risk of non-Hodgkin Lymphoma; Public Health Nutr. 2013 May 9: 1-7



Tjelesna masa i profil lipida kod vegetarijanaca

Kineski znanstvenici istraživali su na 170 vegetarijanski živućih budističkih redovnika i na 126 mješovito živućih, razne parametre kao što su indeks tjelesne mase (BMI), krvni tlak, ukupni kolesterol, LDL kolesterol, HDL kolesterol, trigliceridi, itd. Veći BMI bio je povezan s nepovoljnim profilom lipida i povećanom vjerojatnosti od srčanih bolesti kod vegetarijanaca kao i kod onih s mješovitom prehranom. Kod vegetarijanaca je ova povezanost bila znatno slabija. Vegetarijanski način prehrane ne samo da može smanjiti BMI, već ima oslabljujući utjecaj promjene u metabolizmu lipida povezane s indeksom tjelesne mase.

Izvor: Zhang HJ et al.: Attenuated associations between increasing BMI and unfavorable lipid profiles in Chinese Buddhist vegetarians; Asia Pac J Clin Nutr. 2013; 22(2): 249-56



Razlike između etičkih vegetarijanaca i vegetarijanaca zbog zdravstvenih razloga

Američki znanstvenici su ispitali različite čimbenike kao što su uvjerenje, znanje o prehrani, izbor hrane, itd. kod vegetarijanaca koji su odabrali ovaj oblik prehrane iz uvjerenja i vegetarijanaca koji preferiraju ovu prehranu iz zdravstvenih razloga. „Etički vegetarijanci“ imali su jače temeljno uvjerenje od „zdravstvenih vegetarijanca“ i bili su konzekventniji u poglede ograničenja hrane, osim toga etički vegetarijanci su ovu dijetu provodili duže vrijeme.

Autori studije smatrali su važnim da se provedu daljnja istraživanja o tome u kojoj mjeri su prehrambene navike vegetarijanaca pod utjecajem njihove motivacije
Izvor: Hoffmann SR et al.: Differences between heath and ethical vegetarians. Strengt of conviction, nutrition knowledge, dietary restriction, and duration of adherence; Appetite. 2013 Feb 15; 65C: 139-144



Ribe trebaju postati vegetarijanci

Foto: Joujou, pixelio.de (pastrva)

Ovo nije šala, već postoje sve veća nastojanja kako bi iz riba napravili vegetarijance. Pastrva jede kukce, možda nekoliko rakova i male ribe, a sada bi se trebala hraniti potpuno vegetarijanski. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije FAO proizvodnja ribe u akva-kulturi se u posljednjih 10 godina udvostručila na oko 60 milijuna tona godišnje. Za uzgoj ribe upotrebljava se riblje brašno. Globalna proizvodnja ribe u rasponu od 4,5 do 7 milijuna tona godišnje jedva da se više može povećati. Iz tog razloga pokušava se uzgojnu ribu naviknuti na biljnu hranu što je dosada uspjelo kod pastrve.

Od 1. lipnja 2013 nije dozvoljena uporaba proteina nepreživača, primjerice svinja i peradi, u hrani za ribe. Klaonički otpad je važio kao vrijedan izvor proteina koji nije trebalo ostaviti neiskorištenim. Osim toga žele se iskoristiti i drugi izvori hrane, jedna vrsta bakterija treba koristiti metan za rast, kulture kvasca trebaju rasti na opiljcima jele; iz toga žele napraviti biomasu koja sadrži 70 posto proteina. Plan je da se ova masa koristi kao hrana za ribogojilišta.

Izvor: Süddeutsche.de, 18.03.2013: Soja za morske pse, uljana repica za losose

Komentar:
Sada odjednom ribe trebaju postati vegetarijanci. Zašto se ne forsira da ljudi postanu vegetarijanci? To bi također smanjilo izrabljivanje mora, usporilo klimatske promjene i smanjilo rizik od mnogih bolesti civilizacije.


Visoka potrošnja kobasica čini bolesnima

Foto: SiepmannH, pixelio.de

U jednoj europskoj studiji s 450 000 ispitanika u dobi od 35 do 69 godina istražena je veza između konzumacije mesa i rizika od preuranjene smrti. Pritom je utvrđeno da su osobe koji su često jele mesne prerađevine kao što su kobasice, salame ili šunke, imale povećani rizik smrti od kardiovaskularnih bolesti ili raka.

Počevši s 40 grama dnevno dolazi do štetnih učinaka, kod 50 g dnevno kobasica i sličnog dodatno se povećava rizik od prerane smrti za 18 posto.

Ovaj značajan porast rizika pokazao se uzimajući u obzir i druge čimbenike nezdravog načina života.

Izvor: scinexx.de, 08.03.2013: previše kobasica čini bolesnima



Utjecaj prehrambenih navika na različite biomarkere

Foto: Rainer Sturm, pixelio.de

Kao dio  EPIC-Potsdam-Studije  napravljeni su različiti biomarkeri poput hs-CRP, Gama GT (GGT), Alanin-Aminotransferaze (ALT) i sl. podaci koji su prikupljeni pomoću upitnika. Visoka potrošnja kruha od cjelovitih živtarica bila je značajno povezana s nižim razinama GGT, ALT i hs-CRP, dok je visoka konzumacija crvenog mesa bila povezana s povećanjem razine hs-CRP-a i GGT.

Izvor: Montonen J et al.: Consumption of red meat and whole-grain bread in relation to biomarkers of obesity, inflammation, glucose metabolism and oxidative stress; Euro J Nutr. 2013; 52(1): 337-45



Prehrambene navike i rizik od karcinoma nosa i ždrijela

Talijanski istraživači ispitali su u kontrolnom istraživanju na 198 pacijenata oboljelih od tumora i na 594 pacijenata bez tumora utjecaj prehrambenih navika na rizik od tumora nosa i ždrijela. Konzumacija povrća dokazala se kao zaštitni faktor protiv tumora u nosu i ždrijelu, a pogotovo korisnim su se pokazale žute i crvene sorte povrća

Referenca:
Poleses J et al.: Consumption of fruit, vegetables, and other food groups and the risk of nasopharyngeal carcinoma, Cancer Causes Control. 2013 Mar 28



Unos proteina prije trudnoće i rizik od dijabetesa

Foto: Cornelia Menichelli, pixelio.de

Američki istraživači su kod sudionika Nurses Health Study II promatrali odnos između prehrane i rizika od trudničkog dijabetesa. Visok unos životinjskih bjelančevina, a posebno crvenog mesa, značajno je bio povezan s povećanim rizikom za nastanak trudničkog dijabetesa. Veći unos biljnih proteina, pogotovo oraha, bio je povezan sa značajno nižim rizikom.

Izvor: Bao W et al.: Prepregnancy dietary protein intake, mayor dietary protein sources, and the risk of gestational diabetes mellitus: a prospective study; Diabetes Care. 2013 Feb 12



Konzumacija mesa potiče rak pločastih stanica glave i grla

Znanstvenici iz Urugvaja su istražili u jednoj kontrolnoj studiji prehrambene navike 548 bolesnika s karcinomom na području glave i grla i usporedili ih s onima iz kontrolne skupine. Znanstvenici su uspjeli identificirati četiri glavne prehrambene navike. Prehrambena navika s naglašenom konzumacijom mesa poticala je rizik za karcinom pločastih stanica, dok je prehrana s puno voća imala snažan zaštitni učinak.

Izvor: Cancer Causes & Control, March 2013: Nutrient-base dietary patterns of heard and neck squamous cell cancer: a factor analysis in Uruguay



Željezo iz mesa i rizik od moždanog udara

Foto: Gerd Altmann, pixelio.de

Unos željeza, pogotovo iz mesa, već se dugo povezuje s brojnim bolestima. Do sada međutim nije bilo podataka o utjecaju željeza iz mesa i onog nemesnog na rizik od moždanog udara.

Poljski znanstvenici proučili su podatke o 38.859 ljudi u studiji „Cohort of Swedish Men”. U razdoblju od 11,7 godina zabilježeno je 3.097 moždanih udara. Utvrđeno je da je visok unos željeza iz mesa, pogotovo kod osoba normalne težine, povećao rizik od moždanog udara. Rizik od moždanog udara međutim nije bio pod utjecajem unosa „nemesnog“ željeza.

Izvor: Joanna Kaluza et al.: Heme Iron Intake and Risk of Stroke; Stroke. 2013; 44: 334-339



Vegetarijanska prehrana smanjuje rizik od koronarnih bolesti srca

Koristeći podatke iz EPIC-Oxford studije, istražen je utjecaj prehrane na rizik od koronarnih bolesti srca (KBS). U odnosu na nevegetarijance, znanstvenici su kod vegetarijanaca pronašli manji srednji BMI, poboljšanu razinu kolesterola i niži sistolički krvni tlak. Općenito je kod vegetarijanaca utvrđen 32 posto manji rizik za koronarne bolesti srca. Autori studije sugeriraju da je smanjeni rizik od KBS-a vjerojatno objašnjiv razlikama u krvnom tlaku i razine kolesterola.

Izvor: Francesca L Crowe et al.: Risk of hospitalization or death from ischemic heart disease among British vegetarians and nonvegetarians: results from the EPIC-Oxford cohort study; The American Journal of Clinical Nutrition, March 2013



Zapadnjački način prehrane tzv. Western dijeta pogoršava sposobnosti mozga

Western dijeta, dakle način prehrane s visokim unosom zasićenih masnih kiselina i rafiniranih ugljikohidrata može oštetiti različite sustave mozga. Do sada postoji dovoljno dokaza da se uspostavi veza između Western dijete i oslabljenih kognitivnih funkcija. Moguće je da Western dijeta doprinosi i razvoju neurodegenerativnih bolesti.

Izvor: Francis´H, Stevenson R et al.: The longer-term impacts of Western diet on human cognition and the brain; Appetite. 2013 Jan 3.


Izvor:  www.fleisch-macht-krank.de

Prijevod: Glas životinja

Categories: Zdravlje