Glas životinja

Udruga za širenje svijesti o jedinstvu čovjeka, prirode i životinja

Iako sa zakašnjenjem no ipak znanstvenici su proglasili da sisavci, ptice i mnoge druge, tj sve, vrste životinja imaju svijest (svijest je sposobnost razmišljanja i rasuđivanja o svijetu koji nas okružuje, wikipedia) i da bi ih trebalo kao takve tretirati, kao što i zakoni EU u svojim zakonima donekle i zahtijevaju. Sada je na društvu, a pogotovo na zakonodavcima, da konzumentima mesa, uzgajivačima životinja, trgovcima životinjskih trupala – tzv. mesa, mesarima i lovcima dâ zakonske smjernice kako se ponašati prema ustavnosti RH i EU.

Imaju li životinje svijest?

To pitanje je staro koliko i čovječanstvo, a u najnovijoj povijesti postavio ga je i Charles Darwin kad je razmišljao o evoluciji svijesti. Njegove ideje o evolucijskom kontinuitetu – da su razlike između vrsta razlike u stupnju, a ne u vrsti – vode do čvrstog zaključka da ako mi imamo „nešto“, onda i „one“ (druge životinje) to imaju. Znanstvenici, okupljeni oko teza Francisa Cricka, vrlo detaljno raspravljaju o tom pitanju sve intenzivnije i s velikim uspjehom. Crick je jedan od otkrivača DNA-a koji je proučavao svijest i koji je u svojoj knjizi „Astonishing Hypothesis: „The scientific search for the soul“ („Zaprepašćujuća hipoteza: Znanstvena potraga za dušom“) zapisao svoja istraživanja. Deklaracija o svjesnosti (engl. Cambridge Declaration on Consciousness), koju su javno proglasila tri priznata neuroznanstvenika, David Edelman s Instituta za neuroznanosti u  La Jolli (engl. Neurosciences Institute in La Jolla), Philip Low sa Sveučilišta Stanford i Christof Koch s Instituta za tehnologiju u Kaliforniji (engl. California Institute of Technology), zaključuje sljedeće: „Ne-ljudske životinje imaju neuroanatomsku, neurokemijsku i neuropsihološku podlogu svjesnih stanja u kombinaciji sa sposobnošću pokazivanja namjernih ponašanja. Dakle, dokazi pokazuju da ljudi nisu jedinstveni po pitanju posjedovanja neurološke podloge koja je uzrok svjesnosti.

Je li nam je stvarno potrebna službena potvrda očitog da životinje imaju svijest, karakter da npr. osjećaju bol, tugu, radost i da su inteligentne – da znaju misliti?

Deklaracija ima i nekih propusta jer nisu uzete u obzir i perspektive istraživača koji su provodili dugotrajna istraživanja i promatranja divljih životinja, neljudskih primata, društvenih mesoždera, kitova, glodavaca i ptica. Najveći joj je nedostatak da ona ne obuhvaća ribe iako je poznato da upravo ovdje postoje dokazi za potkrjepljenje postojanja svijesti na jedan vrlo uvjerljiv način. No ipak trebamo pozdraviti objavljivanje ove Deklaracije koja nije namijenjena samo znanstvenicima, nego i prije svega mesojedima, uzgajivačima životinja, trgovcima životinja, mesarima, a prije svega ubojicama-lovcima životinja iz strasti. Autor deklaracije Low rekao je prije njenog objavljivanja sljedeće: „Usuglasili smo se da je možda sada vrijeme da se Deklaracija javno objavi. „Iako je možda svima u ovoj prostoriji jasno da životinje imaju svijest, ostatku svijeta možda nije jasno.“

Mi smo za to da ova Deklaracija promijeni odnos čovjeka prema životinjama

Ako ćemo biti iskreni, znanstvenici i ostali nisu, nažalost, baš puno doprinijeli dobrobiti životinjama nakon što su dokazali da je svjesnost široko rasprostranjena u životinjskom carstvu, no zato se njihovi protivnici, koji životinje drže u ropstvu, tove, kolju i ubijaju, brinu za sve veću konzumaciju njihovih lešina. Stoga pozivamo sve prijatelje životinja da iskoriste Deklaraciju u korist kako bi se zaštitile životinje od nasilnih i nečovječnih postupaka. Zahtijevamo od zakonodavaca da znanstveno znanje o životinjskoj spoznaji, emocijama i svijesti potvrde u zakonima za dobrobit životinja.

Iako su američki znanstvenici dokazali da npr. miševi, štakori i kokoši pokazuju empatiju, ipak to znanje nije implementirano u američki Zakon o dobrobiti životinja. Naprotiv, otprilike 25 milijuna tih životinja i riba uključeno je u agresivna istraživanja svake godine. One čine više od 95% životinja koje se koriste u istraživanjima.

Pozivamo društvenu i znanstvenu zajednicu Hrvatske da postane svjesnija i odlučnija u zahtjevima prema onima koji odlučuju o propisima o korištenju životinja i da bez odlaganja uvaže znanstvene spoznaje kako bi prestao teror, mučenje, iskorištavanje naših subližnjih, životinja koje neizmjerno trpe.

Svi građani Hrvatske, podsjetite vladu i sve političke stranke da u Lisabonskom ugovoru Europske unije koji je stupio na snagu 1. prosinca 2009. godine, stoji zapisano da su životinje osjećajna bića i poziva zemlje članice da „uzmu u obzir dobrobit životinja vrlo ozbiljno“ pri poljoprivrednoj politici, ribarstvu, prijevozu i prostornoj politici, te pri politici istraživanja i razvoja.

Mi smo svjesni toga da postoje još uvijek ne samo obični ljudi nego i znanstveni skeptici o životinjskoj svijesti i to najviše iz razloga jer im prijaju njihova trupla iz koje su prethodno nožem ili lovačkim metkom istjerali životinjsku dušu. Naša je želja i moralno–etički imperativ našoj životinjskoj maloj subraći osigurati primjeren suživot s nama, a to znači što skori izlazak iz kluba država životinjskih kanibala.

Samo čovjek bez osjećaja i svijesti postavlja pitanje jesu li životinje bitne za naš život?

Upravo neshvatljivo i groteskno je da nakon svega onoga što je svaki od nas doživio u suživotu s životinjama i pročitao u literaturi o životinjskoj boli, osjećajima i svijesti još uvijek može ostati skeptičan, bezosjećajan naspram činjenice o tome da životinje posjeduju svijest!? Stoga i možda upravo zbog toga trebamo poraditi na tome da pružimo životinjama zaštitu koju zaslužuju jer priznavanje njihovih prava na život, hranu i prostor nije samo gesta pokazivanja neke vrste milosti, nego priznanje da i one imaju isto porijeklo kao i mi ljudi, da dišemo isti zrak i da nemamo pravo njima oduzimati ono što im nismo dali – njihov život.

Imajmo uvijek u svijesti da bismo trebali iskoristiti sva znanja o životinjama i poduzeti sve zakonom dozvoljeno da se zaustavi zlostavljanje milijuna svjesnih životinja u ime znanosti, obrazovanja, hrane, mode i zabave. Iskoristimo naše znanje i pokažimo samilost i suosjećanje u našem postupanju prema životinjama – to im dugujemo.

Categories: Ekologija, Lov