Glas životinja

Udruga za širenje svijesti o jedinstvu čovjeka, prirode i životinja

Iako je Japan vrlo tradicionalna i prilično zatvorena zemlja kada su u pitanju različiti kroskulturalni utjecaji, posebice oni gastronomski, i u Zemlji izlazećeg sunca stvari se ovih dana mijenjaju, pa su jedan od najnovijih trendova – halal restorani. Razlog? Želja da se približe muslimanskim turistima, posebice onima njima bliskim, iz Indonezije i Malezije jer – novac je novac, a u pitanju su velike svote. Naime, prema World Halal Forumu, kada je u pitanju trgovina halal proizvodima, riječ je o 1,4 trilijuna dolara godišnje na globalnoj razini.

Ipak, ne prestaje ni otpor onih koji vjeruju da je u civiliziranim društvima nedopustivo ubijati životinje a da ih se prethodno ne omami. Tijekom prošle godine posebice su bili glasni britanski veterinari i aktivisti za prava životinja koji drže da halal mesari ne bi trebali biti izuzeti od uobičajenih zakona.

eating-meat

Međutim, njihov javni pritisak na Davida Camerona nije urodio plodom, pa je britanska vlada prošle godine odbila zahtjeve da se zabrani muslimanski halal i židovska shechita. Godinu ranije danski ministar hrane, poljoprivrede i ribarstva Dan Jørgensen potpisao je, pak, odredbu kojom je u ovoj zemlji zabranio sva ritualna ubijanja životinja po različitim religijskim propisima.

Naime, Europska konvencija za zaštitu prava životinja prilikom klanja generalno pretpostavlja omamljivanje prije ovog čina, ali dopušta članicama EU-a da same odluče hoće li dopustiti iznimke motivirane religijskim pobudama.
Protivnici zabrane obično se pozivaju na članak 9. Europske konvencije o ljudskim pravima koja osigurava svakom pojedincu pravo na religijske slobode, ali i ističu kako većina životinja ubijenih po standardima halala ipak biva prije usmrćivanja omamljena onim postupcima koji se ne protive ovoj religijskoj praksi. Na primjer, pilići se mogu omamiti kupanjem u vodi s električnom energijom, dok je na bilo koji način zabranjeno izazvati srčani zastoj prije klanja.

Židovska metoda ubijanja poznata kao shechita ne dopušta nikakve oblike prethodnog omamljivanja životinja. No, istini za volju, ni uobičajeni ili “opće prihvaćeni” načini klanja životinja nisu previše različiti jer podrazumijevaju vrlo okrutne postupke poput zabijanja klina u mozak životinje prije negoli je se ubije. Tako se zapravo cijela rasprava o halal proizvodima, koja je zahvatila Europu, a u kojoj se može iščitati i dosta elemenata religijske netrpeljivosti, svodi na onu “rugao se lonac poklopcu” jer u svim spomenutim slučajevima životinje stradaju na okrutne načine.

Činjenica je da, nasreću, ne živimo ni u kakvoj distopijskoj stvarnosti pa pored brojnih izbora na raspolaganju nije nam nužno ubijati i jesti životinje, odnosno jedini stvarni način da zaustavimo njihove patnje jest da ih prestanemo koristiti za jelo.

Jer kao što je objasnio britanski filozof Jeremy Bentham, pitanje koje si trebamo postaviti nije imaju li životinje razum ili mogu li pričati nego se radije trebamo zapitati mogu li patiti. Upravo je kapacitet za patnju ono što im daje pravo da ih smatramo jednakim. Ili, ako stvari želimo dovesti do kraja, citirajmo riječi Ingrid Newkirk, osnivačice udruge PETA, koja je to gotovo pa poetski objasnila ovako: “Kad je riječ o patnji, ljubavi, radosti, usamljenosti i strahu, štakor je svinja, a pas je dječak.” Stoga možemo zaključiti da vegeterijanska i veganska kuhinja nisu samo put do našeg boljeg zdravlja već i jedini put do suosjećanijeg svijeta kakav imamo pravo priželjkivati.

SINIŠA JOVIĆ