Glas životinja

Udruga za širenje svijesti o jedinstvu čovjeka, prirode i životinja

Ni u kom slučaju „glupa kokoš“: Kokoši su pametnije nego što se mislilo i sposobne za logičke zaključke kojima djeca ovladavaju  tek sa približno sedam godina. Služe se složenom komunikacijom, imaju određenu mjeru samokontrole, osobne odlike i pokazuju suosjećanje. To je rezultat jedne istrage koja je bila objavljena u stručnom časopisu Animal Cognition.

Rezultati istraživanja, proteklih godina, dokazali su da kokoš osjeća i razumije mnogo više nego što se većinom vjeruje, piše dr. Lori Marino, autorica istrage.

O vranama je dosad poznato da se u odnosu na svoju inteligenciju, istančane osjećaje i društvenu interakciju nalaze na razini mnogih sisavaca. „U posljednjim godinama mnoge istrage pokazale su da ne postoji vidljiva razlika između ptičje inteligencije i one u sisavaca“, piše u znanstvenoj publikaciji. „Razrađena inteligencija prisutna je kod ptica, sisavaca kao i kod riba.“ Postoji puno sličnosti u funkcioniranju mozga kod ptica i sisavaca što ukazuje na slične kognitivne sposobnosti.

Istraga „Misleće kokoši: Ispitivanje poimanja, emocija i ponašanja kućne kokoši“ istražuje emocije, osobnost i društvenost kod kokoši i predstavlja rezultate istraživanja o samospoznaji, mentalnim predrasudama, socijalnom učenju i samokontroli. Sposobnosti kokoši na tim područjima uspoređuju se sa sposobnostima drugih kralježnjaka, pogotovo sisavaca.

Kokoši znaju računati i posjeduju sposobnosti primata

Talijanski istraživači su na primjer dokazali da četiri do pet dana stari pilići znaju računati u nizu brojeva od jedan do pet – i s tim prednjače u umijeću računanja čak i pred majmunima i višemjesečnom malom djecom: Oni su naime ograničeni na brojevni niz od jedan do tri. Kod brojanja pilići postupaju kao ljudi: Broje s lijeva na desno.

I: kokoši uspijevaju do tri minute pamtiti putanju leta lopte – što odgovara sposobnostima većine primata kod takvih pokusa.

Kokoši imaju samokontrolu i određeni stupanj svjesnosti

Kokoši imaju određenu mjeru samokontrole. Istraživači primjerice dokazaše da kokoši ne jedu bilo što i ne počnu se odmah pohlepno hraniti. Jedna kokoš je također svjesna svog položaja u jatu. Oba obilježja ukazuju na određeni stupanj svjesnosti o vlastitom postojanju.

Kokoši pokazuju empatiju

Istraživači su također dokazali suosjećanje kod kokoši. U pokusima se kvočkama pokazalo da je nalet vjetra razbarušio paperje njihovih pilića. Pritom su razvile slične simptome stresa kao njihovi pilići. To pokazuje da kokoši mogu prepoznati stanje pojedinaca svoje vrste, što je inače slučaj kod malo vrsta kao što su vrane i primati. Kokoši posjeduju sposobnost društvene manipulacije i znaju varati i nadmudrivati: Pijetlovi mame kokoši tipičnim pozivanjem za nađenu hranu, bez da je hrana na vidjelu, da bi ih zaskočili. Naravno da kokoši razviju protustrategije i u konačnici više ne reagiraju na pijetlove koji bez postojanja hrane upućuju pozive.

Kokoši se služe složenom komunikacijom i grupnim učenjem

Komunikacija među kokošima je složenija nego što je dosad pretpostavljano. Osim 24 različita načina glasanja imaju širok repertoar vizualnih gesti. Kokoši su u mogućnosti uočiti vremenske razmake i predvidjeti događaje u budućnosti. Socijalno učenje je usporedivo sa stvorenjima koja su klasificirana kao puno inteligentnija: Kokoši promatraju i uče jedne od drugih i pod utjecajem su ponašanja svojih majki.

„Moj zaključak je da su kokoši upravo toliko kognitivno, emocionalno i društveno razvijene kao i većina drugih ptica i sisavaca u mnogim područjima.“ To pokazuje potrebu daljnjeg komparativnog istraživanja ponašanja kokoši kao i korekciju trenutnih pogleda na njihovu inteligenciju.

Izvor: Freiheit für TiereNr. 2 / 2017

Categories: Prava životinja, Vijesti